Kinoteka Zlatna Vrata

kategorija :
arhitektura
gdje :
Split, Croatia
kada :
2009
tko :
Mario Matić , Maja Milat

Svaka intervencija unutar tkiva Dioklecijanove palače nužno je priča u slojevima. Osim graditeljskog nasljeđa, u prostoru Kinoteke talože se slojevi kulturnog život grada i intimna povijest posjetitelja ovog posebnog i za splitsku kulturu značajnog mjesta.


Kinoteka Zlatna vrata djeluje u okviru Centra za kulturu i cjeloživotno obrazovanje Zlatna vrata, na adresi Dioklecijanova 7, nedaleko sjevernog ulaza u Dioklecijanovu palaču. Dvorana kina nalazi se na drugom i trećem katu gotičke palače čija je aktivna obnova započeta 1958. godine. Od 1961. godine u adaptiranoj palači djeluje Centar za kulturu Radničkog sveučilišta „Đuro Salaj” u sklopu kojeg je 1964. otvorena i kino dvorana s 250 sjedećih mjesta.


Nakon skoro pet desetljeća neprekidnog djelovanja 2008. godine osigurana su sredstva za obnovu kino dvorane i sanitarnog čvora Centra. Cilj rekonstrukcije je osigurati tehničke uvjete za daljnji nastavak rada kina: razraditi sustav protupožarne zaštite, zamijeniti dotrajali sustav ventilacije i grijanja, osuvremeniti audio vizualnu opremu te općenito podići akustička svojstva i standard dvorane, urediti sanitarni čvor Centra i osigurati pristupačnost osobama smanjene pokretljivosti.


Vraćanje u kontekst/ Proces rekonstrukcije unutar adaptirane palače pokazao se kao proces otkrivanja njenog stvarnog karaktera. Dvorana je ranijim rješenjem bila obložena drvenom lamperijom i unutarnjim škurama koje su prikrivale prisutne arhitektonske elemente i izdvajale ju iz konteksta, oblikujući „crnu kutiju” u potpunosti podređenu kontroli umjetnog svjetla. Nakon uklanjanja zidnih obloga i prozorskih zaporaka, stara dvorana pokazala je svoje pravo lice. Prostorom dominira pet gotičkih prozora u sjevernom zidu, koji u prostor puštaju difuznu svjetlost. Prozori na galeriji pružaju poglede na krovove Dioklecijanove palače i propuštaju svjetlo koje se lomi po zidovima nepravilne geometrije.


Naglašavanje nepravilne geometrije, igra prirodne i umjetne svjetlosti, te njena kontrola kroz upotrebu efemernih materijala, zastora od tkanine, čine okosnica novog koncepta uređenja. Pozornica i kino platno oblikuju jedinstveni element koji čini žarište prostora.


Kontinuitet identiteta/ Stara dvorana sadržavala je redove drvenog gledališta izraženog kolorita, na svakom sjedalu upisano je ime iz povijesti filmske umjetnosti. To šareno gledalište, svojevrsni hall of fame splitske kinoteke glavni je nosioc identiteta prostora, u izravnoj vezi s programom Filmske klasike i edukacijskom ulogom kulturne institucije. Kako bi uspostavili kontinuitet identiteta odlučili smo reinterpretirati koloristički izražajno gledalište. Bliski suradnik u procesu obnove, voditelj kino programa g.Vlado Ercegović, organizirao je ad hoc vijeće ljubitelja filma te je sastavljen novi popis imena filmskih umjetnika sada obuhvaćajući dodatnih 40 godina filmske povijesti. Ta su imena izvezena u naslone novog raznobojnog gledališta.


U nekadašnjem prostoru sanitarija uz dvoranu, formirana je unutarnja ulica s izlazom za evakuaciju izravno u dvorište palače. Unutarnja kala oblikovana je kao rampa čime je omogućen ulaz u dvoranu za osobe smanjene pokretljivosti. Novoformirani prostori sanitarija dobili su izravni pristup fasadi i vlastite prozore s pogledom.


e-impuls